Pregled
Glavni grad: Pariz
Službeni jezik EU-a: francuski
Država članica EU-a: od 1. siječnja 1958.
Valuta: euro (€)
Europodručje: članica od 1. siječnja 1999.
Šengensko područje: članica od 26. ožujka 1995.
Brojke:
- površina: 638 475 km2
- broj stanovnika: 68 635 943
(Izvor: Eurostat – podaci za 2025. o površini i stanovništvu)
Politički sustav
Francuska je polupredsjednička republika, kojoj je na čelu vlade premijer, kojeg imenuje predsjednik, izravno izabrani šef države.
Državno područje Francuske sastoji se od 18 administrativnih regija: 13 metropolitanskih područja (tj. kontinentalna Francuska) i pet prekomorskih regija. Svih pet prekomorskih regija, uključujući Sveti Martin (francuski teritorij u Karipskom moru) smatraju se dijelom Europske unije te imaju status najudaljenijih regija.
Strasbourg je jedno od tri službena sjedišta europskih institucija, uz Bruxelles i Luxembourg.
Trgovina i gospodarstvo
BDP Francuske po stanovniku, koji iznosi 37 800 EUR, tek je nešto niži od prosjeka EU-a (38 100 EUR). Francuski je udio u ukupnom BDP-u EU-a 16,4 %.
(Izvor: Eurostat – podaci za 2023. o BDP-u po stanovniku i BDP-u)
(Izvor: Eurostat – podaci za 2024. o uvozu i izvozu)
Francuska ima 81 zastupnika u Europskom parlamentu. Saznajte tko su ti zastupnici i pratite aktivnosti ureda za vezu Europskog parlamenta u Francuskoj.
U Vijeću EU-a redovito se sastaju ministri država članica radi donošenja propisa EU-a i usklađivanja politika. Predstavnici francuske vlade nekoliko puta godišnje prisustvuju sastancima Vijeća u svojem resoru.
Vijeće EU-a nema jednog stalnog predsjednika (za razliku od Komisije ili Parlamenta). Umjesto toga, rad Vijeća predvodi država koja njime predsjeda. Države članice izmjenjuju se u predsjedanju Vijećem svakih šest mjeseci.
Tijekom tih šest mjeseci ministri vlade te države predsjedaju sastancima Vijeća, sudjeluju u utvrđivanju dnevnog reda za svako pojedino područje politike i potiču dijalog s ostalim institucijama EU-a.
Datumi francuskog predsjedanja:
siječanj – lipanj 1959. | siječanj – lipanj 1962. | siječanj – lipanj 1965. | siječanj – lipanj 1968. | siječanj – lipanj 1971. | srpanj – prosinac 1974. | siječanj – lipanj 1979. | siječanj – lipanj 1984. | srpanj – prosinac 1989. | siječanj – lipanj 1995. | srpanj – prosinac 2000. | siječanj – lipanj 2008. | siječanj – lipanj 2022.
Stéphane Séjourné francuski je povjerenik Europske komisije, ujedno i izvršni potpredsjednik za prosperitet i industrijsku strategiju.
Komisija u svim državama članicama ima lokalni ured, tzv. predstavništvo. Saznajte više o predstavništvu Komisije u Francuskoj.
Francuska ima 24 predstavnika u Europskom gospodarskom i socijalnom odboru. Od tog se savjetodavnog tijela, koje predstavlja poslodavce, radnike i druge interesne skupine, traži mišljenje o predloženim propisima radi bolje predodžbe o njihovu mogućem utjecaju na tržište rada i socijalno stanje u državama članicama.
Francuska ima 24 predstavnika u Europskom odboru regija, koji zastupaju regionalne i lokalne interese. S tim tijelom provode se savjetovanja o predloženim propisima kako bi se u njihovo sastavljanje uključile perspektive svih regija EU-a.
Francuska s institucijama EU-a komunicira i preko svojeg stalnog predstavništva u Bruxellesu. Glavna je zadaća tog francuskog „veleposlanstva u EU-u” pobrinuti se da francuski interesi i politike ondje budu što bolje zastupljeni.
Proračun i financiranje
Koje koristi Francuska ostvaruje od proračuna EU-a?
Proračun EU-a Europi omogućuje da bude demokratska i konkurentna sila u kojoj vladaju mir i blagostanje. Koristi se za financiranje prioriteta EU-a i velikih projekata koje većina država članica ne bi mogla financirati samostalno.
Koristi od članstva u EU-u znatno nadmašuju iznos koji države članice uplaćuju u proračun, a primjeri su brojni. Sve države članice dio su jedinstvenog tržišta, zajednički pristupaju pitanjima migracija, terorizma i klimatskih promjena, a članstvo im donosi konkretne koristi, kao što su bolja prometna infrastruktura, modernizirane i digitalizirane javne usluge i najsuvremenija medicinska skrb.
Iznosi koje svaka država članica uplaćuje u proračun EU-a pravedno su raspoređeni: što je gospodarstvo neke zemlje veće, to je njezin doprinos veći, i obrnuto.
Proračun EU-a više je od prihoda i rashoda – to je zajednički novac koji ulažemo da bi Europa i svijet bili bolje mjesto za sve nas.
Rashodi i prihodi u proračunu EU-a po zemlji i godini
Projekti koje EU financira u Francuskoj
Novcem iz proračuna EU-a financiraju se programi i projekti u svim državama članicama, primjerice za gradnju cesta, subvencioniranje istraživanja i zaštitu okoliša.
Doznajte više o tome kako sredstva EU-a koriste Francuskoj i kako se financira oporavak u vašoj zemlji ili regiji.