Pregled
Glavni grad: Pariz
Službeni jezik EU-a: francuski
Država članica EU-a: od 1. siječnja 1958.
Valuta: euro (€)
Europodručje: članica od 1. siječnja 1999.
Šengensko područje: članica od 26. ožujka 1995.
Brojke:
- površina: 638 475 km2
- broj stanovnika: 68 401 997 (2024.)
(Izvor: Eurostat – podaci o površini i broju stanovnika)
Politički sustav
Francuska je polupredsjednička republika, kojoj je na čelu vlade premijer, kojeg imenuje predsjednik, izravno izabrani šef države. Državno područje Francuske sastoji se od 18 administrativnih regija: 13 metropolitanskih područja (tj. kontinentalna Francuska) i pet prekomorskih regija. Svih pet prekomorskih regija, uključujući Sveti Martin (francuski teritorij u Karipskom moru) smatraju se dijelom Europske unije te imaju status najudaljenijih regija. Strasbourg je jedno od tri službena sjedišta europskih institucija, uz Bruxelles i Luxembourg.
Trgovina i gospodarstvo
Francuska je na jedanaestom mjestu u Europskoj uniji prema BDP-u po stanovniku, koji iznosi 38 000 EUR, što je iznad prosjeka EU-a (37 600 EUR). Francuski udio u ukupnom BDP-u EU-a iznosi 16,6 %.
(Izvor: Eurostat – podaci o BDP-u po stanovniku i BDP-u)
(Izvor: Eurostat – podaci o izvozu i uvozu)
Francuska ima 81 zastupnika u Europskom parlamentu. Saznajte tko su ti zastupnici i pratite aktivnosti ureda za vezu Europskog parlamenta u Francuskoj.
U Vijeću EU-a redovito se sastaju ministri država članica radi donošenja zakonodavstva EU-a i usklađivanja politika. Predstavnici francuske vlade nekoliko puta godišnje prisustvuju sastancima Vijeća u svojem resoru.
Vijeće EU-a nema jednog stalnog predsjednika (poput Komisije ili Parlamenta). Umjesto toga, rad Vijeća predvodi država koja njime predsjeda. Države članice izmjenjuju se u predsjedanju Vijećem svakih šest mjeseci.
Tijekom tih šest mjeseci ministri vlade te države predsjedaju sastancima Vijeća i sudjeluju u utvrđivanju dnevnog reda za pojedino područje politike te potiču dijalog s ostalim institucijama EU-a.
Datumi francuskog predsjedanja:
siječanj – lipanj 1959. | siječanj – lipanj 1962. | siječanj – lipanj 1965. | siječanj – lipanj 1968. | siječanj – lipanj 1971. | srpanj – prosinac 1974. | siječanj – lipanj 1979. | siječanj – lipanj 1984. | srpanj – prosinac 1989. | siječanj – lipanj 1995. | srpanj – prosinac 2000. | siječanj – lipanj 2008. | siječanj – lipanj 2022.
Stéphane Séjourné povjerenik je Europske komisije kojeg je nominirala Francuska, a ujedno je i izvršni potpredsjednik za prosperitet i industrijsku strategiju.
Komisija u svim državama članicama ima lokalni ured („predstavništvo”). Saznajte više o predstavništvu Komisije u Francuskoj.
Francuska ima 24 predstavnika u Europskom gospodarskom i socijalnom odboru. Od tog se savjetodavnog tijela, koje predstavlja poslodavce, radnike i ostale interesne skupine, traže savjeti o predloženom zakonodavstvu kako bi se dobila bolja predodžba o mogućim promjenama u području rada te promjenama socijalnog stanja u državama članicama.
Francuska ima 24 predstavnika u Europskom odboru regija, koji predstavljaju regionalne i lokalne interese. Od tog se savjetodavnog tijela traže savjeti o predloženom zakonodavstvu kako bi se pri njegovu donošenju uzele u obzir perspektive svih regija EU-a.
Francuska komunicira s institucijama EU-a i preko svojeg stalnog predstavništva u Bruxellesu. Glavna je zadaća tog francuskog „veleposlanstva u EU-u” osigurati što učinkovitije zastupanje državnih interesa i politika u EU-u.
Proračun i financiranje
Kakve koristi Francuska ostvaruje iz proračuna EU-a?
Proračun EU-a omogućuje da Europa bude demokratska i konkurentna sila u kojoj vladaju mir i blagostanje. Koristi se za financiranje prioriteta EU-a i velikih projekata koje većina država članica ne bi mogla financirati samostalno.
Koristi od članstva u EU-u znatno nadmašuju iznos koji države članice uplaćuju u proračun, a primjeri su brojni. Sve države članice sudjeluju u jedinstvenom tržištu, zajednički pristupaju rješavanju pitanja migracija, terorizma i klimatskih promjena te imaju konkretne koristi kao što su bolja prometna infrastruktura, modernizirane i digitalizirane javne usluge i najsuvremenija medicinska skrb.
Iznosi koje svaka država članica uplaćuje u proračun EU-a pravedno su raspoređeni: što je gospodarstvo neke zemlje veće, to ona više uplaćuje, i obrnuto.
Proračun EU-a nije samo uzimanje i davanje – njegova je svrha Europu i svijet učiniti boljim mjestom za sve nas.
Rashodi i prihodi u proračunu EU-a po zemlji i godini
Projekti koje EU financira u Francuskoj
Novcem iz proračuna EU-a financiraju se programi i projekti u svim državama članicama, primjerice za gradnju cesta, subvencioniranje istraživanja i zaštitu okoliša.
Doznajte više o prednostima financiranja EU-a za Francusku i sredstvima za oporavak zemlje ili određene regije.