Pregled
Glavni grad: Kopenhagen
Službeni jezik EU-a: danski
Država članica EU-a: od 1. siječnja 1973.
Valuta: danska kruna (DKK). Danska je ugovorila izuzeće od eura i stoga ga nema obvezu uvesti.
Šengensko područje: članica od 25. ožujka 2001.
Brojke:
- površina: 42 925 km2
- broj stanovnika: 5 932 654 (2023.)
(Izvor: Eurostat – podaci o površini i broju stanovnika)
Politički sustav
Danska je ustavna monarhija s reprezentativnim parlamentarnim sustavom. Na čelu vlade je premijer, a na čelu države monarh, čije su dužnosti isključivo reprezentativne i ceremonijalne. Kraljevinu Dansku čine i dvije autonomne zemlje u Atlantiku, od kojih nijedna nije članica EU-a: Farski Otoci i Grenland.
Trgovina i gospodarstvo
Danska je na trećem mjestu u Europskoj uniji prema BDP-u po stanovniku, koji iznosi 48 400 EUR, što je znatno iznad prosjeka EU-a (35 500 EUR) i čini 2,3 % ukupnog BDP-a EU-a.
(Izvor: Eurostat – podaci o BDP-u po stanovniku i BDP-u)
(Izvor: Eurostat – podaci o izvozu i uvozu)
Danska ima 14 zastupnika u Europskom parlamentu. Saznajte tko su ti zastupnici i pratite aktivnosti ureda za vezu Europskog parlamenta u Danskoj.
U Vijeću EU-a redovito se sastaju ministri država članica radi donošenja zakonodavstva EU-a i usklađivanja politika. Predstavnici danske vlade nekoliko puta godišnje prisustvuju sastancima Vijeća u svojem resoru.
Vijeće EU-a nema jednog stalnog predsjednika (poput Komisije ili Parlamenta). Umjesto toga, rad Vijeća predvodi država koja njime predsjeda. Države članice izmjenjuju se u predsjedanju Vijećem svakih šest mjeseci.
Tijekom tih šest mjeseci ministri vlade te države predsjedaju sastancima Vijeća i sudjeluju u utvrđivanju dnevnog reda za pojedino područje politike te potiču dijalog s ostalim institucijama EU-a.
Datumi danskog predsjedanja:
srpanj – prosinac 1973. | siječanj – lipanj 1978. | srpanj – prosinac 1982. | srpanj – prosinac 1987. | siječanj – lipanj 1993. | srpanj – prosinac 2002. | siječanj – lipanj 2012. | srpanj – prosinac 2025.
Margrethe Vestagerpovjerenica je i izvršna potpredsjednica Europske komisije, a nadležna je za Europu spremnu za digitalno doba i za politiku tržišnog natjecanja.
Komisija u svim državama članicama ima lokalni ured („predstavništvo”). Saznajte više o predstavništvu Komisije u Danskoj.
Danska ima 9 predstavnika u Europskom gospodarskom i socijalnom odboru. Od tog se savjetodavnog tijela, koje predstavlja poslodavce, radnike i ostale interesne skupine, traže savjeti o predloženom zakonodavstvu kako bi se dobila bolja predodžba o mogućim promjenama u području rada te promjenama socijalnog stanja u državama članicama.
Danska ima 9 predstavnika u Europskom odboru regija, koji predstavljaju regionalne i lokalne interese. Od tog se savjetodavnog tijela traže savjeti o predloženom zakonodavstvu kako bi se pri njegovu donošenju uzele u obzir perspektive svih regija EU-a.
Danska komunicira s institucijama EU-a i preko svojeg stalnog predstavništva u Bruxellesu. Glavna je zadaća tog danskog „veleposlanstva u EU-u” osigurati što učinkovitije zastupanje državnih interesa i politika u EU-u.
Proračun i financiranje
Koliko Danska plaća u proračun EU-a, a koliko dobiva iz njega?
Proračun EU-a omogućuje da Europa bude demokratska i konkurentna sila u kojoj vladaju mir i blagostanje. Koristi se za financiranje prioriteta EU-a i velikih projekata koje većina država članica ne bi mogla financirati samostalno.
Koristi od članstva u EU-u znatno nadmašuju iznos koji države članice uplaćuju u proračun, a primjeri su brojni. Sve države članice sudjeluju u jedinstvenom tržištu, zajednički pristupaju rješavanju pitanja migracija, terorizma i klimatskih promjena te imaju konkretne koristi kao što su bolja prometna infrastruktura, modernizirane i digitalizirane javne usluge i najsuvremenija medicinska skrb.
Iznosi koje svaka država članica uplaćuje u proračun EU-a pravedno su raspoređeni: što je gospodarstvo neke zemlje veće, to ona više uplaćuje, i obrnuto.
Proračun EU-a nije samo uzimanje i davanje – njegova je svrha Europu i svijet učiniti boljim mjestom za sve nas.
Rashodi i prihodi u proračunu EU-a po zemlji i godini
Projekti koje EU financira u Danskoj
Novcem iz proračuna EU-a financiraju se programi i projekti u svim državama članicama, primjerice za gradnju cesta, subvencioniranje istraživanja i zaštitu okoliša.
Doznajte više o prednostima financiranja EU-a za Dansku i sredstvima za oporavak zemlje ili određene regije.