Pregled
Glavni grad: Amsterdam; sjedište parlamenta i vlade je u Haagu
Službeni jezik EU-a: nizozemski
Država članica EU-a: od 1. siječnja 1958.
Valuta: euro (€)
Europodručje: članica od 1. siječnja 1999.
Šengensko područje: članica od 26. ožujka 1995.
Brojke:
- površina: 37 391 km2
- broj stanovnika: 18 044 027
(Izvor: Eurostat – podaci za 2025. o površini i stanovništvu)
Politički sustav
Nizozemska je parlamentarna ustavna monarhija. Na čelu vlade je premijer, a na čelu države monarh. Vijeće ministara ima izvršnu vlast.
Država je podijeljena u 12 pokrajina i 342 općine. Podijeljena je i u 21 vodni okrug, kojima upravlja izvršni odbor s ovlastima u pitanjima gospodarenja vodama. Šest prekomorskih zemalja i područja na Karibima također je dio Kraljevine Nizozemske. Međutim, ta područja nisu dio EU-a.
Trgovina i gospodarstvo
Nizozemska je na trećem mjestu u Europskoj uniji prema BDP-u po stanovniku, koji iznosi 50 800 EUR, što je znatno iznad prosjeka EU-a (38 100 EUR). Nizozemski je udio u ukupnom BDP-u EU-a 6,1 %.
(Izvor: Eurostat – podaci za 2023. o BDP-u po stanovniku i BDP-u)
(Izvor: Eurostat – podaci za 2024. o uvozu i izvozu)
Nizozemska ima 31 zastupnika u Europskom parlamentu. Saznajte tko su ti zastupnici i pratite aktivnosti ureda za vezu Europskog parlamenta u Nizozemskoj.
U Vijeću EU-a redovito se sastaju ministri država članica radi donošenja propisa EU-a i usklađivanja politika. Predstavnici nizozemske vlade nekoliko puta godišnje prisustvuju sastancima Vijeća u svojem resoru.
Vijeće EU-a nema jednog stalnog predsjednika (za razliku od Komisije ili Parlamenta). Umjesto toga, rad Vijeća predvodi država koja njime predsjeda. Države članice izmjenjuju se u predsjedanju Vijećem svakih šest mjeseci.
Tijekom tih šest mjeseci ministri vlade te države predsjedaju sastancima Vijeća, sudjeluju u utvrđivanju dnevnog reda za svako pojedino područje politike i potiču dijalog s ostalim institucijama EU-a.
Datumi nizozemskog predsjedanja:
srpanj – prosinac 1960. | srpanj – prosinac 1963. | srpanj – prosinac 1966. | srpanj – prosinac 1969. | srpanj – prosinac 1972. | srpanj – prosinac 1976. | siječanj – lipanj 1981. | siječanj – lipanj 1986. | srpanj – prosinac 1991. | siječanj – lipanj 1997. | srpanj – prosinac 2004. | siječanj – lipanj 2016. | srpanj – prosinac 2029.
Wopke Hoekstra nizozemski je povjerenik Europske komisije, nadležan za klimu, nultu neto stopu emisija i čisti rast.
Komisija u svim državama članicama ima lokalni ured, tzv. predstavništvo. Saznajte više o predstavništvu Komisije u Nizozemskoj.
Nizozemska ima 12 predstavnika u Europskom gospodarskom i socijalnom odboru. Od tog se savjetodavnog tijela, koje predstavlja poslodavce, radnike i druge interesne skupine, traži mišljenje o predloženim propisima radi bolje predodžbe o njihovu mogućem utjecaju na tržište rada i socijalno stanje u državama članicama.
Nizozemska ima 12 predstavnika u Europskom odboru regija, koji zastupaju regionalne i lokalne interese. S tim tijelom provode se savjetovanja o predloženim propisima kako bi se u njihovo sastavljanje uključile perspektive svih regija EU-a.
Nizozemska s institucijama EU-a komunicira i preko svojeg stalnog predstavništva u Bruxellesu. Glavna je zadaća tog nizozemskog „veleposlanstva u EU-u” pobrinuti se da nizozemski interesi i politike ondje budu što bolje zastupljeni.
Proračun i financiranje
Kakve koristi Nizozemska ostvaruje od proračuna EU-a?
Proračun EU-a Europi omogućuje da bude demokratska i konkurentna sila u kojoj vladaju mir i blagostanje. Koristi se za financiranje prioriteta EU-a i velikih projekata koje većina država članica ne bi mogla financirati samostalno.
Koristi od članstva u EU-u znatno nadmašuju iznos koji države članice uplaćuju u proračun, a primjeri su brojni. Sve države članice dio su jedinstvenog tržišta, zajednički pristupaju pitanjima migracija, terorizma i klimatskih promjena, a članstvo im donosi konkretne koristi, kao što su bolja prometna infrastruktura, modernizirane i digitalizirane javne usluge i najsuvremenija medicinska skrb.
Iznosi koje svaka država članica uplaćuje u proračun EU-a pravedno su raspoređeni: što je gospodarstvo neke zemlje veće, to je njezin doprinos veći, i obrnuto.
Proračun EU-a više je od prihoda i rashoda – to je zajednički novac koji ulažemo da bi Europa i svijet bili bolje mjesto za sve nas.
Rashodi i prihodi u proračunu EU-a po zemlji i godini
Projekti koje EU financira u Nizozemskoj
Novcem iz proračuna EU-a financiraju se programi i projekti u svim državama članicama, primjerice za gradnju cesta, subvencioniranje istraživanja i zaštitu okoliša.
Doznajte više o tome kako sredstva EU-a koriste Nizozemskoj i kako se financira oporavak u vašoj zemlji ili regiji.