Euro je druga najčešće korištena valuta za globalne financijske transakcije, s oko 39 % ukupnog iznosa, isključujući plaćanja unutar europodručja, izražena u eurima. Euro je privlačan i drugim zemljama kao rezervna valuta. Oko 20 % svjetskih rezervi 2017. bilo je u eurima.
Kamatne stope europodručja utječu na gospodarski razvoj i stabilnost cijena. Za dnevna kretanja i razmjene valuta potrebna je određena razina upravljanja: to je posao neovisne Europske središnje banke, čije je sjedište u Frankfurtu. ESB je središnja banka 20 država članica Europske unije koje su prihvatile euro. Radi na održavanju stabilnosti cijena te očuvanju kupovne moći jedinstvene valute.
Iako se porezi ubiru u državama članicama EU-a i svaka država članica odlučuje o svojem proračunu, nacionalne vlade izradile su zajednička pravila o javnim financijama kako bi mogle koordinirati svoje aktivnosti usmjerene na stabilnost, rast i zapošljavanje.
Mjere za borbu protiv krivotvorenja
Pri osmišljavanju kovanica i novčanica eura mnogo je pozornosti pridano sigurnosti. Od uvođenja jedinstvene valute razine krivotvorenja u europodručju relativno su niske. Međutim, budući da su novčanice i kovanice eura iz svake zemlje – svaka s različitim dizajnom – zakonito sredstvo plaćanja u cijelom europodručju, potrebna su zajednička pravila i koordinacija kako bi se osigurala jednaka djelotvornost mjera protiv krivotvorenja u svim zemljama. Politika EU-a za borbu protiv krivotvorenja temelji se na četiri stupa: prevenciji, suzbijanju, izobrazbi i suradnji.