Proračun EU-a
Proračun EU-a objedinjuje sredstva na razini EU-a i državama članicama omogućuje da zajedno učine više nego što bi mogle same, na primjer da financiraju infrastrukturne ili istraživačke projekte.
Proračun EU-a prvenstveno se koristi za ulaganja i dopunjuje nacionalne proračune. Glavni mu je cilj poticati rast i konkurentnost na široj razini, tj. razini EU-a. Koristi se samo kad je inicijative djelotvornije provoditi na razini EU-a nego na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini.
Iz proračuna se financiraju projekti i aktivnosti čija je svrha:
- razvoj ruralnih područja i slabije razvijenih regija
- zaštita okoliša
- podupiranje programa EU-a za obrazovanje i istraživanje (npr. Erasmus+ i Obzor Europa)
- zaštita vanjskih granica EU-a
- promicanje međunarodnog razvoja
- promicanje ljudskih prava.
Za što se sve koristi proračun EU-a
Države članice trenutačno se dogovaraju o dugoročnom proračunu za razdoblje od nekoliko godina. Unutar tog okvira svake se godine sastavlja i dogovara godišnji proračun, iz kojeg se dodjeljuju sredstva za određene projekte, programe i potrebe u skladu s dugoročnim proračunom.
Dugoročni proračun
U dugoročnom proračunu, poznatom kao višegodišnji financijski okvir (VFO), definiraju se prioriteti i ograničenja potrošnje za nekoliko godina. Utvrđuju se maksimalni godišnji iznosi za rashode EU-a kao cjelinu i glavne kategorije rashoda. Tako EU može planirati programe financiranja nekoliko godina unaprijed.
Aktualni dugoročni proračun obuhvaća razdoblje od 2021. do 2027. i rezultat je pregovora Europskog parlamenta i Vijeća na temelju prijedloga Komisije.
Taj dugoročni proračun, zajedno s fondom za oporavak od pandemije bolesti COVID-19 NextGenerationEU, iznosi 2 bilijuna EUR u tekućim cijenama.
Pregovori o dugoročnom proračunu počinju nekoliko godina prije nego što se on donese.
Komisija pokreće službeni postupak predstavljanjem paketa prijedloga za sljedeći dugoročni proračun. Paket uključuje prijedloge:
- pravnog akta (uredbe) u kojem se utvrđuje koliko EU može trošiti („uredba o VFO-u”)
- odluke u kojoj se utvrđuju izvori prihoda EU-a („odluka o vlastitim sredstvima”)
- sektorskih propisa kojima se uređuju svi EU-ovi programi financiranja.
Vijeće EU-a priprema stajalište na temelju Komisijinih prijedloga. Utvrđuje točke za koje čelnici država članica trebaju odrediti političke smjernice i prioritete i pomaže im da u Europskom vijeću pripreme nacrte zaključaka o paketu VFO-a. Oni određuju političku orijentaciju za glavne elemente dugoročnog proračuna, što Vijeću omogućuje da utvrdi stajalište.
Europski parlament također donosi stajalište na prijedlog Komisije.
Nakon što sve strane donesu svoja stajališta, Vijeće i Parlament započinju pregovore s ciljem zajedničkog dogovora.
Kad se postigne dogovor, dugoročni proračun donosi se posebnim zakonodavnim postupkom. Dva su glavna pravna akta:
uredba o VFO-u, koja se donosi nakon što:
- Vijeće postigne jednoglasni dogovor o točkama iz pregovora
- Parlament da suglasnost za zaključivanje procesa odlučivanja (može prihvatiti ili odbiti stajalište Vijeća, ali ga ne može mijenjati)
odluka o vlastitim sredstvima, za čije su stupanje na snagu potrebni:
- jednoglasan dogovor u Vijeću
- mišljenje Parlamenta
- odobrenje svih zemalja EU-a u skladu s njihovim ustavnim zahtjevima (npr. odobrenje nacionalnog parlamenta).
Dugoročni proračun prema potrebi se može revidirati dok je na snazi u slučaju ozbiljnih i neočekivanih promjena okolnosti.
Na primjer, proračun za razdoblje 2021. – 2027. revidiran je uslijed ruske invazije na Ukrajinu, visoke inflacije i kamata i pitanja povezanih s migracijama. Zbog tih je okolnosti Komisija 2023. predložila reviziju proračuna, koju je Vijeće uz suglasnost Parlamenta donijelo 2024.
Godišnji proračun
Svake se godine pregovara i donosi novi godišnji proračun. U njemu se utvrđuju rashodi i prihodi za financijsku godinu u iznosima koji su određeni u dugoročnom proračunu.
Komisija predlaže nacrt proračuna, o kojem Europski parlament i Vijeće zatim pregovaraju dok ne postignu dogovor. Komisija je odgovorna za izvršenje proračuna.
Ovisno o vrsti predmetnih sredstava proračunom EU-a upravljaju
- zajednički Komisija i nacionalna tijela
- izravno Komisija
- neizravno druga tijela unutar i izvan EU-a.
Države članice i Komisija zajednički su nadležne za izvršavanje gotovo polovine proračuna.
Kako se pregovara o godišnjem proračunu i kako se on donosi
O godišnjem proračunu EU-a zajednički odlučuju Parlament i Vijeće. On se sastavlja i o njemu se pregovara u godini prije njegova izvršenja.
- Do 1. srpnja sve institucije EU-a Komisiji šalju svoje izvještaje o procjenama.
- Do 1. rujna, ali u praksi uglavnom već u lipnju, Komisija dostavlja nacrt godišnjeg proračuna Parlamentu i Vijeću na temelju aktualne uredbe o VFO-u i proračunskih smjernica za narednu godinu.
- Do 1. listopada Vijeće donosi stajalište o nacrtu proračuna (uključujući izmjene).
- Parlament donosi stajalište (uključujući izmjene) u roku od 42 dana.
Nakon podnošenja nacrta i donošenja stajališta sljedeći koraci ovise o tome kako i kada će se postići dogovor.
Ako se Parlament i Vijeće ne slože:
- saziva se „odbor za mirenje” s predstavnicima Parlamenta i Vijeća, koji mora postići dogovor o zajedničkom tekstu u roku od 21 dana od donošenja stajališta Parlamenta
- nakon toga Parlament i Vijeće imaju 14 dana da prihvate ili odbiju zajednički tekst.
Tri su moguća scenarija:
- ako i Parlament i Vijeće odobre zajednički tekst: Parlament donosi proračun
- ako Vijeće odbije zajednički tekst: Parlament ipak može donijeti proračun, ali samo uz glasove većine zastupnika, tj. njih 60 %
- ako i Parlament i Vijeće odbiju zajednički tekst ili se ne mogu složiti: proračun se odbija i Komisija mora dostaviti novi nacrt proračuna.
Isto kao i dugoročni proračun, godišnji proračun može se izmijeniti u slučaju neočekivanih okolnosti ili informacija koje nisu bile dostupne kad je Komisija podnosila prijedlog.
To se čini tzv. pismom izmjene (ako proračun još nije donesen) ili izmjenom proračuna (tijekom izvršenja). Vrijede ista pravila kao i za dugoročni proračun.
Kronologija pregovora o godišnjem proračunu
Zadnje ažuriranje stranice: 26 veljače 2026