Proračun EU-a
Proračun EU-a objedinjuje sredstva na razini EU-a te državama članicama omogućuje da zajedno učine više nego što bi mogle same, na primjer da financiraju infrastrukturne ili istraživačke projekte.
Proračun EU-a prvenstveno se koristi za ulaganja i dopunjuje nacionalne proračune. Glavni mu je cilj poticati rast i konkurentnost na široj razini tj. razini EU-a. Koristi se samo kad je djelotvornije provoditi inicijative na razini EU-a nego na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini.
Iz proračuna se financiraju projekti i aktivnosti čija je svrha:
- razvoj ruralnih područja i slabije razvijenih regija
- zaštita okoliša
- podupiranje programa EU-a za obrazovanje i istraživanje (npr. Erasmus+ i Obzor Europa)
- zaštita vanjskih granica EU-a
- promicanje međunarodnog razvoja
- promicanje ljudskih prava.
Primjeri utrošenog proračuna EU-a
Trenutačno se države članice dogovaraju o dugoročnom proračunu za razdoblje od nekoliko godina. Unutar tog okvira svake se godine sastavlja i dogovara godišnji proračun, iz kojeg se dodjeljuju sredstva za određene projekte, programe i potrebe u skladu s dugoročnim proračunom.
Dugoročni proračun
U dugoročnom proračunu, poznatom kao višegodišnji financijski okvir (VFO), definiraju se prioriteti i ograničenja potrošnje za nekoliko godina. Utvrđuju se maksimalni godišnji iznosi za rashode EU-a kao cjelinu i glavne kategorije rashoda. Tako EU može planirati programe financiranja nekoliko godina unaprijed.
Aktualni dugoročni proračun obuhvaća razdoblje od 2021. do 2027. i rezultat je pregovora Europskog parlamenta i Vijeća na temelju prijedloga Komisije.
Taj dugoročni proračun, zajedno s fondom za oporavak od pandemije bolesti COVID-19 NextGenerationEU, iznosi 2 bilijuna EUR u tekućim cijenama.
Pregovori o dugoročnom proračunu počinju nekoliko godina prije njegova donošenja.
Komisija pokreće službeni postupak predstavljanjem paketa prijedloga za sljedeći dugoročni proračun. Paket uključuje prijedloge:
- pravnog akta (uredbe) u kojem se utvrđuje koliko EU može trošiti („uredba o VFO-u”)
- odluke u kojoj se utvrđuju izvori prihoda EU-a („odluka o vlastitim sredstvima”)
- propisa u određenim sektorima kojima se uređuju svi EU-ovi programi financiranja.
Vijeće EU-a priprema stajalište na temelju Komisijinih prijedloga. Utvrđuju se točke za koje čelnici EU-a trebaju odrediti političke smjernice i prioritete i pomaže se čelnicima EU-a u Europskom vijeću u pripremi nacrta zaključaka o paketu VFO-a. Oni razrađuju političke smjernice u pogledu glavnih elemenata dugoročnog proračuna, što Vijeću omogućuje da utvrdi stajalište.
Europski parlament također donosi stajalište o prijedlozima Komisije.
Nakon što su sve strane donijele svoja stajališta počinju pregovori Parlamenta i Vijeća s ciljem zajedničkog dogovora.
Kad je postignut dogovor, dugoročni proračun donosi se posebnim zakonodavnim postupkom. Dva su glavna pravna akta:
uredba o VFO-u, koja se donosi nakon što:
- Vijeće postigne jednoglasni dogovor o točkama iz pregovora
- Parlament da suglasnost za zaključivanje procesa odlučivanja (može prihvatiti ili odbiti stajalište Vijeća, ali ga ne može mijenjati),
odluka o vlastitim sredstvima, za čije su stupanje na snagu potrebni:
- jednoglasan dogovor u Vijeću
- mišljenje Parlamenta
- odobrenje svih zemalja EU-a u skladu s njihovim ustavnim zahtjevima (npr. u nacionalnim parlamentima).
Dugoročni proračun se prema potrebi može revidirati dok je na snazi ako nastupe ozbiljne i neočekivane okolnosti.
Na primjer, proračun za razdoblje 2021. – 2027. revidiran je uslijed ruske invazije na Ukrajinu, visoke inflacije i kamata i izazova povezanih s migracijama. Zbog tih je okolnosti Komisija 2023. predložila reviziju, koju je Vijeće uz suglasnost Parlamenta donijelo 2024.
Godišnji proračun
Svake se godine pregovara i donosi novi godišnji proračun. U njemu se utvrđuju rashodi i prihodi za financijsku godinu u iznosima koji su određeni u dugoročnom proračunu.
Komisija predlaže nacrt proračuna o kojem zatim pregovaraju Europski parlament i Vijeće dok ne postignu dogovor. Komisija je odgovorna za izvršenje proračuna.
Ovisno o vrsti predmetnih sredstava proračunom EU-a upravljaju
- zajednički Komisija i nacionalna tijela
- izravno Komisija
- neizravno druga tijela unutar i izvan EU-a.
Države članice i Komisija zajednički su nadležne za izvršavanje gotovo polovine proračuna.
Kako se pregovara o godišnjem proračunu i kako se on donosi
O godišnjem proračunu EU-a zajednički odlučuju Parlament i Vijeće. Sastavlja se i o njemu se pregovara u godini prije njegova izvršenja.
- Do 1. srpnja sve institucije EU-a Komisiji šalju svoje izvještaje o procjenama.
- Do 1. rujna Komisija dostavlja nacrt godišnjeg proračuna Parlamentu i Vijeću na temelju aktualne uredbe o VFO-u i proračunskih smjernica za narednu godinu. Komisija većinom predstavlja nacrt proračuna već u lipnju.
- Do 1. listopada Vijeće donosi stajalište o nacrtu proračuna (uključujući izmjene).
- Parlament donosi stajalište (uključujući izmjene) u roku od 42 dana.
Nakon podnošenja nacrta i donošenja stajališta sljedeći koraci ovise o tome kako i kada će se postići dogovor.
Ako se Parlament i Vijeće ne slože:
- saziva se „odbor za mirenje” s predstavnicima Parlamenta i Vijeća, koji mora postići dogovor o zajedničkom tekstu u roku od 21 dana od donošenja stajališta Parlamenta
- nakon toga Parlament i Vijeće imaju 14 dana da prihvate ili odbiju zajednički tekst.
Tri su moguća scenarija:
- ako i Parlament i Vijeće odobre zajednički tekst: Parlament donosi proračun
- ako Vijeće odbije zajednički tekst: Parlament ipak može donijeti proračun, ali samo uz većinu glasova zastupnika, tj. 60 %
- ako i Parlament i Vijeće odbiju zajednički tekst ili se ne mogu složiti: proračun se odbija i Komisija mora dostaviti novi nacrt proračuna.
Isto kao i dugoročni proračun, godišnji proračun može se izmijeniti u slučaju neočekivanih okolnosti ili informacija koje nisu bile dostupne u vrijeme izrade prijedloga Komisije.
To se čini tzv. pismom izmjene (ako proračun nije donesen) ili izmjenom proračuna (tijekom izvršenja). Vrijede ista pravila kao i za dugoročni proračun.
Kronologija pregovora o godišnjem proračunu