Udruživanjem sredstava iz država članica proračun EU-a jača gospodarstvo i geopolitički položaj EU-a te poboljšava život 450 milijuna ljudi koji u njemu danas žive.
Proračun se financira prvenstveno iz sljedećih izvora:
- udjela bruto nacionalnog dohotka svake zemlje, koji se određuje prema bogatstvu zemlje
- uvoznih carina na proizvode iz zemalja izvan EU-a
- malog udjela PDV-a koji ubire svaka zemlja EU-a
- doprinosa koji se temelji na količini nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada u svakoj zemlji EU-a
Ti se izvori nazivaju „vlastitim sredstvima” EU-a i čine glavni izvor financiranja proračuna EU-a.
Proračun se financira i iz ostalih prihoda, uključujući doprinose trećih zemalja određenim programima, zatezne kamate i novčane kazne, kao i moguće viškove iz prethodne godine.
Proračun EU-a temelji se na načelu da rashodi moraju biti usklađeni s prihodima, što znači da godišnji prihodi moraju u potpunosti pokrivati godišnje rashode.
U skladu s Ugovorima o EU-u Europska komisija ovlaštena je uzimati zajmove na međunarodnim tržištima kapitala u ime Europske unije. Od 2021. prikuplja sredstva na tržištima kapitala kako bi financirala svoj plan oporavka od pandemije bolesti COVID-19, NextGenerationEU. Te će se obveznice EU-a otplaćivati duže vrijeme, do 2058.
Zadnje ažuriranje stranice: 26 veljače 2026