Udruživanjem sredstava iz država članica proračun EU-a jača gospodarstvo i geopolitički položaj EU-a te poboljšava život 450 milijuna ljudi koji danas žive u EU-u.
Proračun se financira iz sljedećih izvora:
-
udjela bruto nacionalnog dohotka svake zemlje, koji se određuje prema bogatstvu zemlje
-
uvoznih carina na proizvode iz zemalja izvan EU-a
-
malog udjela PDV-a koji ubire svaka zemlja EU-a
-
doprinosa koji se temelji na količini nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada u svakoj zemlji EU-a
-
ostalih prihoda, uključujući doprinose trećih zemalja određenim programima, zatezne kamate i novčane kazne, kao i moguće viškove iz prethodne godine.
Ti se izvori nazivaju „vlastitim sredstvima” EU-a. EU trenutačno raspravlja o novim vlastitim sredstvima radi diversifikacije i reforme izvora prihoda za proračun EU-a. U budućnosti bi, na primjer, ta sredstva mogla ovisiti o emisijama stakleničkih plinova ili dobiti poduzeća.
Proračun EU-a temelji se na načelu da rashodi moraju biti usklađeni s prihodima, što znači da godišnji prihodi moraju u potpunosti pokrivati godišnje rashode.
Europska komisija ovlaštena je Ugovorima o EU-u uzimati zajmove na međunarodnim tržištima kapitala u ime Europske unije. Komisija od 2021. prikuplja sredstva na tržištima kapitala kako bi financirala svoj plan oporavka od pandemije bolesti COVID-19, NextGenerationEU. Te će se obveznice EU-a otplaćivati tijekom dužeg razdoblja, do 2058.