Proračun EU-a omogućuje EU-u da odgovori na izazove s kojima se suočava, ostane konkurentan i da u njemu vladaju demokracija, mir i blagostanje. EU koristi svoj proračun za financiranje prioriteta i velikih projekata koje većina država članica ne bi mogla financirati sama – ili zbog veličine projekta ili njegove prekogranične prirode. Udruživanjem sredstava i snaga te pomaganjem svim zemljama EU-a, njihovim građanima i ostatku svijeta proračun EU-a jača gospodarstvo i geopolitički položaj Europe.
EU donosi dugoročne planove potrošnje, poznate kao višegodišnji financijski okviri, u kojima se definiraju prioriteti i ograničenja potrošnje EU-a za nekoliko godina. Aktualni dugoročni proračun obuhvaća razdoblje od 2021. do 2027.
Uz to, svake se godine pregovara i donosi godišnji proračun. U njemu se utvrđuju rashodi i prihodi za financijsku godinu u iznosima koji su određeni u dugoročnom proračunu.
Komisija predlaže nacrt proračuna o kojem zatim pregovaraju Europski parlament i Vijeće dok ne postignu dogovor. Komisija je odgovorna za upravljanje novcem iako s više od polovine upravlja zajedno s nacionalnim vladama.
Parlament svake godine ocjenjuje izvršenje proračuna za prethodnu godinu i odlučuje hoće li odobriti način na koji je Komisija to učinila, na temelju preporuke Vijeća. To se naziva i „davanjem razrješnice”.
Za što se koristi novac
Proračun EU-a omogućuje otvaranje radnih mjesta, financiranje projekata za poboljšanje zdravlja, obrazovanja, prometa i energetske infrastrukture, veću sigurnost granica, borbu protiv klimatskih promjena i digitalnu tranziciju našeg društva. To su samo neki od primjera.
Posljednjih je godina proračun EU-a postao jak simbol solidarnosti jer služi kao glavni instrument za odgovor na krize. On EU-u pomaže u suočavanju s najvećim izazovima, od pandemije bolesti COVID-19 do ruske invazije na Ukrajinu, i u osiguravanju energetske neovisnosti i stvaranju strateške autonomije.
Zajedno s fondom za oporavak NextGenerationEU proračun za razdoblje 2021. – 2027. iznosi gotovo 2 bilijuna EUR u tekućim cijenama. Proračun je podijeljen u sedam područja rashoda:
- Jedinstveno tržište, inovacije i digitalizacija
- Kohezija, otpornost i vrijednosti
- Prirodni resursi i okoliš
- Migracije i upravljanje granicama
- Sigurnost i obrana
- Susjedstvo i svijet
- Europska javna uprava
Pregled iznosa dugoročnog proračuna u tekućim cijenama
Prioriteti i potrošnja utvrđeni u proračunu za 2024.
Iz proračuna za 2024. financiraju se najhitnije potrebe za oporavkom u zemljama EU-a i partnerima u svijetu. On pomaže u modernizaciji i jačanju EU-a poticanjem zelene i digitalne tranzicije, stvaranjem radnih mjesta i jačanjem uloge Europe u svijetu.
Prije svega jača potporu EU-a Ukrajini, potiče ulaganja u kritične tehnologije i obranu, pruža resurse za potporu partnerima na zapadnom Balkanu i pomaže zemljama EU-a pogođenima prirodnim katastrofama i zemljama pogođenima humanitarnim krizama.
Upravljanje sredstvima EU-a
Od 2021. do 2027. dugoročnim proračunom EU-a upravljaju:
- 56 % zajednički nacionalna tijela i Komisija („podijeljeno upravljanje”)
- 37 % Komisija, njezine agencije i uredi izvan EU-a („izravno upravljanje”)
- 7 % druge međunarodne organizacije, nacionalne agencije ili treće zemlje („neizravno upravljanje”)
- 90 % sredstava iz instrumenta NextGenerationEU usmjerit će se putem Mehanizma za oporavak i otpornost, koji se provodi u okviru izravnog upravljanja i ukupne je vrijednosti 648 milijardi EUR.
Krajnju odgovornost za izvršenje proračuna snosi Komisija, koja se mora pobrinuti za to da se svaki potrošeni euro evidentira i opravda. U slučaju nepravilnih isplata Komisija surađuje s dotičnim državama članicama radi povrata sredstava.
Tijekom i nakon izvršenja godišnjeg proračuna EU-a Komisija, Europski revizorski sud i Europski parlament provode unutarnje i vanjske provjere. Osim toga, Europski ured za borbu protiv prijevara može istraživati prijevare u vezi s proračunom EU-a.
Mjere za osiguravanje transparentnosti i zaštitu proračuna EU-a
