Kao član nizozemskog pokreta otpora za vrijeme Drugog svjetskog rata Sicco Mansholt svjedočio je strašnim posljedicama gladi koja je paralizirala Nizozemsku pri kraju sukoba. Nakon što je Nizozemska oslobođena, obećao je neumorno raditi na sprečavanju povratka rata i oskudice u Europi.
„Organizacija tržišta trebala bi se smatrati sredstvom za postizanje krajnjeg cilja jedinstvenog tržišta.”
Život i povijesni kontekst
Mansholt je odrastao na poljoprivrednom imanju i upravo je poučen tim iskustvom preuzeo ministarstvo poljoprivrede u nizozemskoj poslijeratnoj vladi. Suočen s krajnjom nestašicom hrane i nadolazećom krizom Mansholt je osmislio niz mjera za brzo obnavljanje zaliha hrane. Postavio je minimalne cijene za najvažnije poljoprivredne proizvode uz poreze na uvoz i potpore za izvoz. Bio je uvjeren da Europa mora postati samodostatna te da se svima mora zajamčiti sigurna opskrba hranom po dostupnim cijenama.
Vizija za Europu
Mansholt je kao vjerni europski federalist sanjao o zajedničkoj poljoprivrednoj politici u Europi. Razvio je plan za zajedničko tržište za poljoprivredne proizvode u Europi s nadnacionalnom upravljačkom strukturom 1950.
Iako je plan doživio neuspjeh, kasnije se opet javio interes za njega i tada je poslužio kao temelj za poljoprivrednu politiku Europske ekonomske zajednice. Mansholt je dobio priliku da predstavi svoje planove za zajedničku politiku kada je 1958. postao povjerenik za poljoprivredu u prvoj Europskoj komisiji.
Sicco Mansholt objašnjava svoju viziju europskog poljoprivrednog sektora
Iz govora Sicca Mansholta održanog 10. prosinca 1968. u Bruxellesu
Komisija je upravo obrazložila Vijeću ministara svoje stajalište o tome što je potrebno poduzeti u europskom poljoprivrednom sektoru u sljedećih 10 godina.
Obavijestila je Vijeće da će najprije predstaviti memorandum o strukturi poljoprivrednog sektora u najširem smislu riječi.
Predviđene su mjere toliko dalekosežne, ne samo u financijskom nego i u strukturnom pogledu, da Komisija smatra potrebnim sastaviti memorandum.