Životni standard
Životni standard mjeri se kao omjer cijene određene robe i usluga u svakoj zemlji i dohotka u toj zemlji. Pritom se upotrebljava zajednička valuta zamišljenog iznosa koja se zove standard kupovne moći. Usporedbom bruto domaćeg proizvoda (BDP) po stanovniku sa standardom kupovne moći stječe se slika o životnom standardu u EU-u.
Izvor: Eurostat
BDP u EU-u s 27 država članica 2018. je predstavljao 18,6 % svjetskog BDP-a, izraženo u tekućim cijenama. Sjedinjene Američke Države i Kina bile su druga dva najveća gospodarstva svijeta, s udjelima od 24,0 %, odnosno 15,9 %. Japan je sa 5,8 % svjetskog BDP-a bio četvrto gospodarstvo po veličini, a slijedili su ga Ujedinjena Kraljevina i Indija.
Izvor: Eurostat
Obrazovanje
Ulaganje u obrazovanje razlikuje se po državama članicama. Studentske razmjene u EU-u organiziraju se putem programa Erasmus, zahvaljujući kojem je od 2014. do 2020. u inozemstvu studiralo i osposobljavalo se više od 4 milijuna ljudi.
Izvor: Eurostat
Osim toga, EU aktivno potiče učenike na učenje stranih jezika od rane dobi jer veća mobilnost dovodi do većeg kontakta s ljudima iz drugih zemalja.
Izvor: Eurostat
Energija i promet
Energija iz obnovljivih izvora posljednjih se godina u EU-u sve više upotrebljava. Obnovljivi izvori energije u EU-u su energija vjetra, solarna energija, hidroenergija, energija plime i oseke, geotermalna energija, biogoriva i obnovljivi dijelovi otpada.
Izvor: Eurostat
Učinkovit prometni sustav ključan je za poduzeća i građane u EU-u. EU-ova prometna politika potiče čista, sigurna i učinkovita putovanja po Europi.
Iz prometa trenutačno proizlazi četvrtina emisija stakleničkih plinova u EU-u. EU nastoji postići da se te emisije smanje za 90 % do 2050. Prijelaz na održiviji promet znači staviti ljude na prvo mjesto i dati im zdravije, čišće i cjenovno pristupačnije alternative.