Skip to main content
Zastava Europske unije Zastava Europske unije

Činjenice i podaci o životu u Europskoj uniji

Veličina i broj stanovnika

EU se proteže na više od 4 milijuna km² i ima 447,7 milijuna stanovnika. Francuska je površinom najveća zemlja EU-a, a Malta najmanja.

Izvor: Eurostat

 

Izvor: Eurostat

Životni standard

Životni standard mjeri se kao omjer cijene određene robe i usluga u svakoj zemlji i dohotka u toj zemlji. Pritom se upotrebljava zajednička valuta zamišljenog iznosa koja se zove standard kupovne moći. Usporedbom bruto domaćeg proizvoda (BDP) po stanovniku sa standardom kupovne moći stječe se slika o životnom standardu u EU-u.

Izvor: Eurostat

 

BDP u EU-u s 27 država članica 2017. je predstavljao 16,0 % svjetskog BDP-a, izraženo u standardu kupovne moći. Kina i Sjedinjene Američke Države te su godine bile dva najveća gospodarstva, s udjelima od 16,4 %, odnosno 16,3 %. Indija je sa 6,7 % svjetskog BDP-a bila četvrto gospodarstvo po veličini, a slijedio ju je Japan s 4,3 %. Njemačka je s 3,7 % udjela u svjetskom BDP-u bila najveće gospodarstvo u EU-u.

Izvor: Eurostat

Obrazovanje

Ulaganje u obrazovanje razlikuje se po državama članicama. Studentske razmjene u EU-u organiziraju se putem programa Erasmus, zahvaljujući kojem je od 2014. do 2020. u inozemstvu studiralo i osposobljavalo se više od 4 milijuna ljudi.

Izvor: Eurostat

 

Osim toga, EU aktivno potiče učenike na učenje stranih jezika od rane dobi jer veća mobilnost dovodi do većeg kontakta s ljudima iz drugih zemalja.

Izvor: Eurostat

Energija i promet

Energija iz obnovljivih izvora posljednjih se godina u EU-u sve više upotrebljava. Obnovljivi izvori energije u EU-u su energija vjetra, solarna energija, hidroenergija, energija plime i oseke, geotermalna energija, biogoriva i obnovljivi dijelovi otpada.

Izvor: Eurostat

Učinkovit prometni sustav ključan je za poduzeća i građane u EU-u. EU-ova prometna politika potiče čista, sigurna i učinkovita putovanja po Europi.

Iz prometa trenutačno proizlazi četvrtina emisija stakleničkih plinova u EU-u. EU nastoji postići da se te emisije smanje za 90 % do 2050. Prijelaz na održiviji promet znači staviti ljude na prvo mjesto i dati im zdravije, čišće i cjenovno pristupačnije alternative.