Skip to main content
Zastava Europske unije Zastava Europske unije

Izbori i imenovanja u institucijama EU-a

Vodeća načela

Ugovori

Osnivački ugovori Europske unije podupiru načelo da se izborni procesi i postupci odabira vodstva u glavnim institucijama EU-a moraju provoditi transparentno i demokratski.

U Ugovorima EU-a (Ugovor o Europskoj uniji i Ugovor o funkcioniranju Europske unije) osigurava se širok operativni okvir za glavne institucije EU-a i navodi da će predstavnička demokracija biti oblik vlasti na kojem se EU temelji.

U Ugovoru o Europskoj uniji jasno je navedeno sljedeće:

  • građani su neposredno predstavljeni na razini EU-a u Europskom parlamentu
  • države članice EU-a zastupljene su na dva načina:
    • u Europskom vijeću u kojem ih predstavljaju čelnici država ili vlada
    • u Vijeću EU-a u kojem ih predstavljaju vlade („koje su i same demokratski odgovorne svojim parlamentima ili svojim građanima”).

Ugovorom iz Lisabona (2007.) uvedeno je nekoliko važnih izmjena, među kojima su uvođenje funkcije stalnog predsjednika Europskog vijeća kojemu je to glavni posao te jačanje uloge i ovlasti Europskog parlamenta.

Predstavnici

Građani EU-a u središtu su demokratskog procesa EU-a i imaju pravo glasovati na izborima za Europski parlament.

Baš kao što iznose svoje mišljenje u vlastitim zemljama glasovanjem na nacionalnim izborima, oni izravno ili neizravno utječu i na europske izbore i imenovanja.

Europski parlament, Europsko vijeće i Vijeće EU-a sastoje se od izabranih predstavnika ili članova vlada iz svake države članice EU-a.

EU u svojem demokratskom sustavu vlasti uvelike reproducira procese parlamentarnog nadzora svojih 27 država članica. Na primjer, kako bi Europska komisija službeno preuzela dužnost na početku svojeg mandata, potrebno joj je izričito povjerenje Europskog parlamenta.

Uprava

Kao i vladama diljem svijeta, izvršnoj vlasti EU-a u obavljanju zadaća pomaže javna služba čiji su natječaji za zapošljavanje otvoreni svim građanima EU-a, a organizira ih Europski ured za odabir osoblja.

Institucije EU-a

Institucije EU-a imaju različite postupke odabira vodećeg osoblja.

Europski parlament

Sastav: trenutačno je 705 zastupnika u Europskom parlamentu, koje izravno biraju građani EU-a, uglavnom u skladu s nacionalnim izbornim propisima i tradicijama svake države članice EU-a.

Zastupnici se mogu pridružiti klubovima zastupnika u Parlamentu prema svojoj političkoj pripadnosti. Oni koji to ne učine smatraju se nezavisnim zastupnicima.

Parlamentarni izbori održavaju se svakih pet godina, a posljednji su bili u svibnju 2019.

Iznesite svoje mišljenje – Europski izbori

Funkcija: kao „suzakonodavac” odlučuje o novom zakonodavstvu koje predlaže Europska komisija, većinom ravnopravno s Vijećem EU-a. Glasuje o novim trgovinskim sporazumima te nadzire institucije EU-a i kako se troši proračun EU-a. Potporu u radu pruža mu uprava sa svojim državnim službenicima.

Ovlasti imenovanja

  • Bira svojegpredsjednika
    • mandat mu je dvije i pol godine i može se jednom produljiti
    • predlažu ga klubovi zastupnika ili najmanje 38 zastupnika u Europskom parlamentu
    • bira se tajnim glasovanjem
    • najviše je četiri kruga glasovanja
    • kandidat mora osvojiti apsolutnu većinu danih glasova, tj. 50 % plus jedan glas.
  • Bira svojepotpredsjednike, kvestore te predsjednike i potpredsjednike odbora i izaslanstava
  • Bira predsjednika Europske komisije
    • Parlament mora odobriti novog predsjednika Komisije, kojeg predlaže Europsko vijeće, apsolutnom većinom (polovina svih zastupnika plus jedan).
  • Potvrđuje povjerenike
    • svaki kandidat za povjerenika (kojeg predlaže Vijeće u dogovoru s izabranim predsjednikom Europske komisije) mora izići pred parlamentarni odbor nadležan za njegov budući resor
    • negativne ocjene mogu imati za posljedicu povlačenje kandidata iz postupka pa se mora predložiti novi kandidat za povjerenika na razmatranje.
  • Odobrava Europsku komisiju (povjerenike, predsjednika te visokog predstavnika za vanjske poslove i sigurnosnu politiku)
    • potvrđuje ih jedinstvenim glasovanjem
      (Europsko vijeće ih zatim službeno imenuje).
  • Ima ovlasti nadzora i kontrole nad drugim institucijama EU-a, koje poziva na odgovornost. Može primjerice izglasati nepovjerenje i raspustiti Komisiju.

Kako se imenuje na ključne položaje u Parlamentu

Kako se osnivaju klubovi zastupnika u Parlamentu

Kako se bira predsjednik Europskog parlamenta (infografika)

Europsko vijeće

Sastav: čelnici država ili vlada država članica EU-a, predsjednik Europskog vijeća i predsjednik Europske komisije. Potporu u radu pruža mu uprava sa svojim državnim službenicima.

Funkcija: određuje opći politički smjer i prioritete EU-a.

Ovlasti imenovanja

  • Bira svojeg predsjednika
    • kvalificiranom većinom u Europskom vijeću (55 % država članica EU-a i 65 % ukupnog stanovništva EU-a)
    • mandat mu je dvije i pol godine i može se jednom produljiti.
  • Predlaže kandidata za predsjednika Europske komisije
    • kvalificiranom većinom u Europskom vijeću
    • mandat mu je pet godina i može se produljiti
    • kandidata kojeg je predložilo Europsko vijeće mora odobriti Europski parlament većinom glasova
    • ako ga Parlament ne odobri, Europsko vijeće mora predložiti drugog kandidata. Novog kandidata također mora odobriti Europski parlament većinom glasova.
  • Imenujevisokog predstavnika za vanjske poslove i sigurnosnu politiku (koji je odgovoran za vanjske poslove EU-a („vanjsko djelovanje”), a ujedno je i potpredsjednik Europske komisije)
  • Imenuje Europsku komisiju (povjerenike, predsjednika te visokog predstavnika za vanjske poslove i sigurnosnu politiku)
  • Imenuje Izvršni odbor Europske središnje banke (ESB)
    • odbor se sastoji od šest članova: predsjednika ESB-a, potpredsjednika i četiriju drugih članova
    • imenuje se na temelju preporuke Vijeća Europskom vijeću, nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i Upravnim vijećem ESB-a
    • imenovanje odobrava Europsko vijeće kvalificiranom većinom.

Više o ulozi predsjednika Europskog vijeća

Više o ulozi Vijeća u imenovanjima vodećeg osoblja

Postupak imenovanja novih čelnih osoba institucija EU-a u 2019.

Infografika – Izbor predsjednika Europske komisije

Infografika – Imenovanje Izvršnog odbora ESB-a

Više o prioritetima EU-a za razdoblje 2019. – 2024.

Vijeće Europske unije

Sastav: periodični sastanci ministara vlada iz svih država članica EU-a, ovisno o politici o kojoj se raspravlja. Na primjer, ako je na dnevnom redu poljoprivredna politika, na sastancima sudjeluju ministri poljoprivrede iz svih država članica.

Potporu u radu pruža mu uprava Vijeća sa svojim državnim službenicima.

Funkcija: ministri iznose stajališta vlada država članica EU-a i sastaju se kako bi pregovarali o propisima EU-a i donosili ih te koordinirali politike EU-a.

Vodstvo

Vijeće EU-a nema jednog predsjednika. Na njegovu je čelu rotirajuće „predsjedništvo” koje svakih šest mjeseci preuzima druga država članica.

Jedina su iznimka vanjski poslovi i sigurnosna politika, na čijem je čelu stalni dužnosnik, visoki predstavnik, kojem potporu u radu pruža Europska služba za vanjsko djelovanje (ESVD).

Konfiguracije

Vijeće EU-a jedinstveni je pravni subjekt, ali se sastaje u deset različitih „konfiguracija”, ovisno o temi o kojoj se raspravlja. Predsjedništvo predsjeda sastancima koji se održavaju na svim razinama Vijeća EU-a. Njegova je uloga osigurati kontinuitet rada EU-a u toj instituciji.

Država članica koja predsjeda Vijećem blisko surađuje s dvjema zemljama koje će preuzeti predsjedanje nakon nje. Taj tročlani tim pod nazivom „trio” sastavlja zajednički program s glavnim pitanjima kojima će se Vijeće EU-a baviti u razdoblju od 18 mjeseci. Na temelju dogovorenog programa svaka zemlja određuje vlastiti detaljniji šestomjesečni program rada koji će provesti kad preuzme predsjedanje.

Europskom vijeću i Vijeću Europske unije potporu u radu pruža Glavno tajništvo Vijeća.

Donošenje odluka u Vijeću EU-a

Više o predsjedništvu Vijeća EU-a

Trenutačno predsjedništvo Vijeća EU-a

Europska komisija

Sastav: tim od 26 povjerenika (jedan za svaku državu članicu) koji vodi predsjednik, a potporu u radu pruža mu javna služba.

Funkcija: politički neovisno izvršno tijelo koje predlaže nove propise, upravlja politikama EU-a prema ovlastima utvrđenima u Ugovorima, izvršava proračun EU-a i provodi zakonodavstvo EU-a.

Vodstvo

Europsku komisiju vode predsjednik i 26 povjerenika, jedan za svaku državu članicu.

Predsjednik

Predsjednika Komisije bira Europski parlament na mandat od pet godina, nakon europskih izbora.

Europsko vijeće (čelnici država ili vlada EU-a) Parlamentu predlaže kandidata za predsjednika. Pri odabiru kandidata moraju se uzeti u obzir rezultati europskih izbora pa predloženi kandidat uglavnom dolazi iz najvećeg kluba zastupnika u Parlamentu.

Parlament mora odobriti novog predsjednika Komisije apsolutnom većinom (polovina svih zastupnika plus jedan). Nakon odobrenja Europsko vijeće službeno imenuje novog predsjednika.

Ako Europski parlament ne odobri kandidata, Europsko vijeće mora predložiti novog kandidata u roku od mjesec dana.

Povjerenici

Izabrani predsjednik kandidatima za povjerenike, jednom iz svake države članice EU-a, dodjeljuje portfelje politike.

Povjerenici obavljaju svoje dužnosti u Komisiji neovisno o nacionalnim vladama zemalja iz kojih dolaze.

Kandidati za povjerenike moraju izići pred parlamentarni odbor nadležan za njihov resor kako bi se ocijenila prikladnost kandidata za taj položaj.

Nakon odobravanja svih 26 kandidata za povjerenike (kandidati koji ne dobiju pozitivnu ocjenu mogu se povući), Europski parlament mora ih, zajedno s izabranim predsjednikom i visokim predstavnikom za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, potvrditi jedinstvenim glasovanjem.

Europsko vijeće službeno imenuje sve povjerenike na odgovarajuće položaje odlučujući kvalificiranom većinom.

Više o postupku imenovanja vodećeg osoblja Europske komisije

Više o vodećem osoblju Europske komisije

Kako se bira Europska komisija (infografika)

Infografika – Izbor predsjednika Europske komisije

Sud Europske unije

Sastav: Sud Europske unije čine dva suda:

  • Sud – odlučuje o zahtjevima za prethodnu odluku nacionalnih sudova, određenim tužbama za poništenje, postupcima zbog povrede prava pokrenutima protiv država članica EU-a zbog nepoštovanja prava EU-a i žalbama
  • Opći sud – donosi odluke u postupcima za poništenje koje su pokrenuli pojedinci, poduzeća i, u nekim slučajevima, vlade država članica EU-a. U praksi djeluje kao opći upravni sud EU-a i bavi se mnogim različitim područjima prava EU-a, uključujući pravo tržišnog natjecanja, državnu potporu, trgovinu, poljoprivredu, intelektualno vlasništvo i mjere ograničavanja koje je Vijeće donijelo protiv pojedinaca i trećih zemalja.

Funkcija: tumači pravo EU-a kako bi se osigurala njegova ujednačena primjena u svim državama članicama EU-a i rješava pravne sporove između nacionalnih vlada i institucija EU-a. Uz to, u određenim okolnostima pojedinci, poduzeća ili organizacije mogu se obratiti Sudu ako smatraju da je neka institucija EU-a povrijedila njihova prava.

Članovi: svakog suca i nezavisnog odvjetnika sporazumno imenuju vlade država članica na mandat od šest godina koji se može produljiti, nakon savjetovanja s odborom uglednih odvjetnika koji su dali pozitivno mišljenja o prikladnosti kandidata. Na svakom sudu suci biraju između sebe predsjednika na mandat od tri godine koji se može produljiti.

 

Izvršni odbor Europske središnje banke

Europsko vijeće kvalificiranom većinom glasova imenuje Odbor, koji se sastoji od predsjednika i potpredsjednika ESB-a te četiriju drugih članova.

Ono donosi odluku na temelju preporuke Vijeća i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom i Upravnim vijećem ESB-a (šest članova Izvršnog odbora i guverneri središnjih banaka iz 19 država europodručja).

Infografika – Imenovanje Izvršnog odbora ESB-a

Europski revizorski sud

Riječ je o instituciji EU-a koja djeluje kao kolegijalno tijelo sastavljeno od 27 članova, jednog iz svake države članice EU-a. Članove biraju njihove nacionalne vlade, a imenuje ih Vijeće (na mandat od šest godina koji se može produljiti) nakon savjetovanja s Europskim parlamentom.

Članovi moraju obavljati svoje dužnosti neovisno o nacionalnim ili drugim interesima te zastupati opći interes EU-a. Na čelu Revizorskog suda je predsjednik kojeg članovi biraju iz svojih redova na mandat od tri godine koji se može produljiti.

Ostala imenovanja

Kao i u institucijama EU-a, imenovanja na visoke položaje (npr. direktori, predsjednici) u drugim tijelima EU-a uređena su posebnim i detaljnim pravilima koja se temelje na Ugovorima EU-a. Neka od tih pravila primjenjuju se na sva tijela EU-a, dok su druga interni zahtjevi za određene institucije.

Izvršne direktore decentraliziranih agencija EU-a obično imenuje upravni odbor predmetne agencije na temelju Komisijina popisa kandidata koji su ušli u uži izbor nakon otvorenog postupka odabira. Katkad je tijelo za imenovanje Komisija ili Vijeće EU-a. U nekim slučajevima odabranog kandidata mora prije službenog imenovanja saslušati Europski parlament.